http://www.video.radiosarajevo.ba/ http://radiosarajevo.ba/touch-icon-iphone4.pnghttp://radiosarajevo.baCopyright 2012 Radisarajevo Tue, 12 Jan 2010 13:47:39 +0100
Charles & Ron (Charles Borg i Ron van Maarschalkerweerd) su top dizajneri sa Malte. Oni prezentuju dvije kolekcije godišnje i učestvovali su u mnogim internacionalnim modnim eventima. Njihova uža specijalnost su večernje haljine koje izrađuju po mjeri i vjenčanice. Izrada njihovih haljina za klijentice zahtjeva dosta vremena gdje sa klijenticom razgovaraju o dizajnu i materijalima u skladu sa njenim ukusom. Posebnu pažnju posvećuju detaljima koji se ručno izrađuju, oslikavanju tkanina, kao i pravljenju nakita i ostalih asesoara koji svaki komad odjeće čine doista unikatnim. C&R su također iskusni kostimografi i često dizjaniraju kostime za teatre i plesne skupine na Malti.… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/18564/Malta-fashion-Charles-Ron Sun, 10 Jan 2010 23:38:56 +0100
Kiparska sedmica mode održava se već četiri sezone. U oktobru su, većinom lokalni dizajneri, predstavili kolekcije za proljeće/ljeto 2010. godine, uz ponekog internacionalnog gosta poput legendarnog francuskog dizajnera i umjetnika Jean Charles de Castelbajaca. Cilj kiparske sedmice mode je, naravno, poboljšanje lokalne scene te predstavljanje dizajnera internacionalno. Ovaj event, predstavlja i sponzoriše jedan od najuticajnijih modnih časopisa Harper's Bazaar, te je posjećenost internacionalnog pressa prilično impresivna. Mora se reći, da kiparski dizjaneri definitivno imaju šta za ponuditi. Zanimljivo je da ih se većina školovala u Engleskoj, Italiji ili Francuskoj, te mnogi od njih već prodaju svoju odjeću ili predstavljaju kolekcije… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/18438/Kipar-ima-talent Mon, 04 Jan 2010 13:11:55 +0100
Irski zakon koji zabranjuje blasfemiju, prihvaćen prije par mjeseci, nastavlja izazivati snažne reakcije. Protivnici zakona obećavaju da će se svim sredstvima boriti protiv takve vrste diskriminacije ateista i suzbijanja slobodnog mišljenja, a tom su obećanju spremno priložili i zbornik antireligijskih izjava. Zakon o zabrani blasfemije znači da je u Irskoj govor protiv religijskih svetinja, božanstava ili poricanje njihovog postojanja – zločin za koji možete platiti kaznu i do 50 hiljada maraka. Irski zakon definiše blasfemiju kao „objavljivanje ili izgovaranje bilo čega što može biti protumačeno kao uvredljivo bilo kojoj svetosti bilo koje religije te dovodi do grubog vrijeđanja pripadnika te… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/18066/Irski-ateisti-protiv-novog-zakona-koji-zabranjuje-blasfemiju Tue, 08 Dec 2009 13:59:43 +0100
Republika Malta (obično kraće Malta) je mala i gusto naseljena ostrvska zemlja koju sačinjava arhipelag u sred Sredozemnog mora. Mada Malta geofizički čini dio sjeverne Afrike — leži na afričkoj kontinentalnoj ploči, pravo na jug od Sicilije, istočno od Tunisa i sjeverno od Libije — ova zemlja se geopolitički nalazi u južnoj Evropi. Zauzima važan geografski položaj na važnom putu u središnjem dijelu Sicilije i 200 nautičkih milja od sjevernoafričke obale. Njena najsjevernija tačka nalazi se na 36º 05' sjeverne geografske širine, najjužnija na 34º 48' sjeverne geografske širine, najzapadnija na 14º 11' istočne geografske dužine, najistočnija na 14º 35'… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/16444/Ukratko-o-Malti Tue, 08 Dec 2009 13:27:41 +0100
Kipar je otočna zemlja u istočnom Sredozemlju. Kipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Kipar. Povijest Prva arheološka nalazišta na Kipru datiraju iz neolitika (6000-3000 g.p.K.). Najstarije nalazište je Aetokremnos na poluotoku Akrotiri. Najvažnije nalazište je Khirokitia (jedno od najstarijih naselja… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/16439/Kipar-Podijeljeni-otok Fri, 13 Nov 2009 09:48:29 +0100
Ovo su samo neki od simbola Portugala, iz kakve imaginarne knjižice Portugala za početnike, ali zahvaljujući njima, imamo barem u prvom momentu jednu lijepu viziju ove zemlje, sliku koja je uvijek dobrodošla u nekom od onih dnevnih sanjarenja i potajnih skrivanja od svakodnevnice. Svaka zemlja ima svoje lice, svoj duh, i, naravno, svoj glas. Ovo posljednje, glas Portugala, onaj najjači ali i najjsuptilniji, ujedno je i jezgro njegove duše, a zove se fado. On je danas nacionalno obilježje ove zemlje, i vrlo vrijedan i važan dio tamošnje kulturne i muzičke baštine. Ipak, nije fado usamljen u zvučnom svijetu Portugala, mnogo… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/14860/Portugal-zemlja-sunca-vina-i-fada Thu, 12 Nov 2009 14:21:30 +0100
Kako je Portugal jedna od riječi koja se svakodnevno čuje u Bosni i Hercegovini povodom odigravanja dvije utakmice baraža između fudbalskih reprezentacija BiH i Portugala, tako je Portugal i zemlja koju vam predstavljamo u okviru našeg magazina Eu.phoria. Baraž BiH protiv Portugala Nekad velika kolonijalna sila Portugal je najzapadnija zemlja evropskog kontinenta i Evropske unije. Od 1986. godine ova zemlja je članica Evropske unije, a bila je i među zemljama osnivačima NATO-a. Ova zemlja, smještena na Iberijskom poluostrvu, ima jednu rijetko zanimljivu povijest, gdje je prešla put od jake kolonijalne sile, preko višedecenijske stagnacije pod desničarskom diktaturom Antonia de Salazara,… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/14820/Upoznajte-Portugal Thu, 12 Nov 2009 10:55:45 +0100
Portugalska kuhinja često se miješa sa španskom, od koje se znatno razlikuje. Na jugu u Algarveu pod maurskim je uticajem, a i u drugim krajevima apsorbirane su kulinarske tradicije drugih naroda. Regionalni domaći proizvodi utiču na kuhinju Portugalaca. Riba, meso, maslinovo ulje, iz Amerike pristigli paradajz, te začini uz juhe, domaći hljeb i sireve čine glavnu hranu. Na povratku sa svojih velikih istraživačkih putovanja, Portugalci su donijeli i proširili Evropom različite začine (biber, đumbir, čili i cimet) korištene kako bi obogatili okus hrane, kao i brojne egzotične proizvode koji su uskoro postali svakodnevicom evropskog kontinenta, kao što su čaj i… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/14819/Kuhinja-Portugala Tue, 10 Nov 2009 11:56:13 +0100
Bruno van den Elshout je holandski fotoreporter rođen 1979. godine u Haagu. Tokom 2007. i 2008. proputovao je svih 27 zemalja Evropske unije, istražujući svakodnevni život ljudi u svakoj zemlji. Razgovarao je s više od 2.500 mladih Evropljana, a razgovore i zapažanja objavljivao na svojoj stranici Us Europeans. U martu 2009. objavio je foto-monografiju „Crossroad Europe“ („Evropska raskršća“) u kojoj su sadržane fotografije i zapisi o susretima i razgovorima s mladim Evropljanima. Od aprila 2009. godine Bruno sarađuje s portalom Radiosarajevo.ba, ustupajući svoje reportaže za naš web magazin EU.phoria. Piše: Bruno van den Elshout Skoro sve zemlje koje sam posjetio… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/14706/Van-den-Elshout-Imigranti-iz-portugalskih-kolonija Mon, 09 Nov 2009 11:52:29 +0100
Republika Portugal ili (portugalski: Portugal - República Portuguesa) je republika na zapadu i jugozapadu Iberijskog poluostrva u jugozapadnoj Evropi, i najzapadnija je zemlja kontinentalne Evrope. Portugal graniči sa Španijom na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean. Osim toga, u sastav Portugala ulaze dva arhipelaga u Atlantiku, Azori (Açores) i Madeira (Madeira). Van den Elshout: Imigranti iz portugalskih kolonija Portugalska moda: Fatima Lopes Ukupna površina zemlje je 92.391 km2, a naseljava je 10.627.250 stanovnika. Zvanični jezik je portugalski, glavni grad Lisabon a valuta euro. Portugal je Evropskoj uniji pristupio 1986. godine. Velika kolonijalna sila Prostorima… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/14525/Nekada-velika-kolonijalna-sila Wed, 28 Oct 2009 14:40:11 +0100
Fatima Lopes, poznata i uspješna portugalska dizajnerica rođena je na portuglaskom otoku Madeira. Još kada je bila dijete, Fatima je pokazivala veliki interes za modu. U doba svoje adolescencije, Fatima je bila nezadovoljna izborom odjeće po radnjama, te je počela sama praviti svoju odjeću. S obzirom da tečno govori engleski, francuski i njemački jezik, radila je kao turistički vodič u lokalnoj agenciji. 1990. godine, Fatima se seli u Lisabon, vjerujući da je tamo, njena prilika za karijeru u modi veća. Zajedno sa prijateljicom otvara butik „Versos“, u kojem se uglavnom prodavala odjeća internacionalnih dizajnera. 1992. godine mijenja ima butika u… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/13796/Portugalska-moda-Fatima-Lopes Mon, 19 Oct 2009 12:18:45 +0200
Ave Lauren je mlada blogerka iz Talina koja je u Augustu 2006. godine odlučila fotografisati šarmantne i "stylish" mlade ljude, te zapisati njihov pogled na modu, stil i život uopšte. Također, Ave intervjuiše i fotografiše ljude na svojim putovanjima. Promahalajmo raju iz Talina. Ko su i šta su ov ljudi, možete saznati na Aveinom blogu www.justglitterlust.blogspot.com/ Gasha, radiosarajevo.ba ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/13157/Ulicni-stil-Estonija Wed, 07 Oct 2009 16:26:33 +0200
Bruno van den Elshout je holandski fotoreporter rođen 1979. godine u Haagu. Tokom 2007. i 2008. proputovao je svih 27 zemalja Evropske unije, istražujući svakodnevni život ljudi u svakoj zemlji. Razgovarao je s više od 2.500 mladih Evropljana, a razgovore i zapažanja objavljivao na svojoj stranici Us Europeans. U martu 2009. objavio je foto-monografiju „Crossroad Europe“ („Evropska raskršća“) u kojoj su sadržane fotografije i zapisi o susretima i razgovorima s mladim Evropljanima. Od aprila 2009. godine Bruno sarađuje s portalom Radiosarajevo.ba, ustupajući svoje reportaže za naš web magazin EU.phoria. Piše: Bruno van den Elshout Znajući da je u Litvaniji služenje… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/12449/Van-den-Elshout-Kako-su-Litvanci-izbjegavali-vojsku Mon, 05 Oct 2009 01:32:45 +0200
Slično nama, i našim okolnim zemljama, modna industrija baltičkih zemalja doživljava početnu ekspanziju. Čak štaviše, modna industrija baltičkih zemalja počinje bivati ozbiljna industrija za pravljenje novca. Prema magazinu The Baltic Times, u baltičkim zemljama (pa tako i u glavnom gradu Latvije-Rigi) prije deset godina, modni biznis skoro nije ni postojao. Za vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, luksuzne industrije, poput modne, prve su doživjele krah. Sada, nakon što je ekonomija ojačala, moda i dizajn prestaju biti samo hobi kreativaca, već prerastaju u ozbiljan biznis. Ipak, industrija je još uvijek na samom početku, i puno toga treba da zaživi. “Nakon raspada Sovjetskog Saveza,… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/12246/Moda-u-Latviji Tue, 22 Sep 2009 14:58:00 +0200
Foto: justgivemepeace.com Moda i/ili otpor? Tražeći na internetu bilo šta vezano za litvansku modu, naišla sam na nešto deseto – kako to obično biva s drugom Googleom. S obzirom da smo svi više-manje dobro upoznati sa hippie pokretom, njegovim društvenim značajem i specifičnim stilom djece cvijeća, bilo bi zanimljivo malo naučiti kako je jedan hippie pokret izgledao u sovjetskom društvu. Od svih alternativnih pokreta u Litvaniji, hippie „otpor“ se često navodi kao bitan dio njihove historije. Nije isto halucinirati na Woodstocku, i kada te KGB uhvati, ošiša te i proglasi te ludim državnim neprijateljem. Pa ti budi hipik! Tekst koji… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/11569/Gasa-Miladinovic-Hippie-pokret-u-Litvaniji Tue, 15 Sep 2009 15:25:00 +0200
Osnovni podaci Službeni naziv: Lietuvos Respublika (Republika Litvanija) Ustavno uređenje: parlamentarna republika Površina: 65 301 km2 Broj stanovnika (2003.): 3 454 000 Gustoća naseljenosti: 53 st./km2 Glavni i najveći grad (2001.): Vilnius (543 000 st.) Natalitet (2003.): 9‰ Mortalitet (2003.): 12‰ Očekivana životna dob (2003.): 72 godine Etnički sastav (2001.): Litvanci 83%, Poljaci 7%, Rusi 6%, Bjelorusi 2%, Ukrajinci 1% Vjerski sastav (2001.): rimokatolici 79%, pravoslavci 4% Službeni jezik: litvanski Pismenost (2003.): muškarci 100%, žene 100% Stepen urbanizacije (udio gradskog stanovništva), (2000.): 69% BDP po glavi stanovnika (2003.): 4500 $ Novčana jedinica: 1 litas; 1 LTL=100 centa Litvanija je država… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/11137/Litvanija-Kratak-uvod Tue, 11 Aug 2009 15:05:27 +0200
Najteža recesija u EU ove bi godine mogla zadesiti Litvaniju, čija centralna banka u najnovijim prognozama predviđa još dublji pad aktivnosti u 2009 od 19.3 posto. Ako se prognoze potvrde, bio bi to najsnažniji pad od 1992. kada su aktivnosti u litvanskoj ekonomiji potonule za 21,26 posto uslijed bolnog industrijskog kolapsa koji je uslijedio nakon proglašenja neovisnosti. Centralna banka je dosad u više navrata bila prisiljena revidirati svoje prognoze a saopštila je da najnoviji podaci signaliziraju da će pad BDP-a biti veći od u maju prognoziranih 15,6 posto. Usporedbe radi, u januaru je za ovu godinu prognozirala pad BDP-a od… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/17395/Litvanija-suocena-s-najtezom-recesijom-u-EU Tue, 21 Jul 2009 11:50:18 +0200
Photo: Krist Papas Photo: Luka Ivanišević Gasha/radiosarajevo.ba ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/7391/Ljubljana-ulicni-stil Mon, 06 Jul 2009 13:33:57 +0200
Piše: Tanja Miletić-Oručević Riječ koja nam se svima već smučila – kriza – odražava se u Evropi na kulturu. Kriza je, možda, izgovor za one liberalne tendencije, koje i tako nevoljko gledaju na sva budžetska ulaganja u kulturu. Međutim, kriza može, kao što mnogi ekonomisti tvrde, poslužiti i kao katalizator, kao prilika za preispitivanje – šta nismo učinili dobro, i šta se može promijeniti nabolje. Tako kulturni radnici i političari u Češkoj i Poljskoj pripremaju reforme ukupnog državnog sistema finansiranja kulture. Od neposrednih reakcija na nužnost smanjivanja budžeta dolazi se do preispitivanja modela provođenih zadnje dvije decenije i potrebe njihove… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/6649/Tanja-Miletic-Orucevic-Krize-kulture-revolucije Mon, 06 Jul 2009 13:33:57 +0200
Piše: Tanja Miletić-Oručević Riječ koja nam se svima već smučila – kriza – odražava se u Evropi na kulturu. Kriza je, možda, izgovor za one liberalne tendencije, koje i tako nevoljko gledaju na sva budžetska ulaganja u kulturu. Međutim, kriza može, kao što mnogi ekonomisti tvrde, poslužiti i kao katalizator, kao prilika za preispitivanje – šta nismo učinili dobro, i šta se može promijeniti nabolje. Tako kulturni radnici i političari u Češkoj i Poljskoj pripremaju reforme ukupnog državnog sistema finansiranja kulture. Od neposrednih reakcija na nužnost smanjivanja budžeta dolazi se do preispitivanja modela provođenih zadnje dvije decenije i potrebe njihove… ]]> http://www.video.radiosarajevo.ba/novost/6650/Tanja-Miletic-Orucevic-Krize-kulture-revolucije