Radio Sarajevo - 90,2Mhz
pretraga
Slušajte radio uživo

ACTA određuje budućnost Interneta

Ilustracija

Internet predstavlja jedan od najdemokratičnijih izuma čovječanstva. Zbog svoje demokratičnosti, postao je poprištem najslobodnije razmjene informacija u historiji čovječanstva. Bilo koja informacija potrebna prosječnom korisniku se nalazi samo par klikova udaljena od njega. Tu negdje je nastao i problem. 

Borba protiv piraterije

Filmske i muzičke kompanije su najglasnije u pokušajima da se zaustavi piratstvo na Internetu. Kao jedan od najekstremnijih načina u toj borbi pojavili su se prijedlozi zakona SOPA i PIPA. Protesti velikih Internet kompanija protiv tih zakona su bili burni, pa je tako Wikipedia na jedan dan zatamnila sve svoje zapise. Glasanje koje bi SOPA-u i PIPA-u, najvjerovatnije, usvojilo je, zasada, odgođeno

Mnoge evropske, ali i neke svjetske, zemlje su potpisale Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) - sporazum koji se navodi i kao međunarodna verzija SOPA/PIPA zakona. ACTA bi koristila međunarodne standarde za kažnjavanje povreda intelektualnog vlasništva, ali kritičari zakona smatraju da će, slično kao i SOPA/PIPA zakoni, dovesti do cenzure i uništavanja slobode na Internetu. 

Među zemljama potpisnicama sporazuma su Poljska, Belgija, Velika Britanija, Austrija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Bugarska, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Portugal, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska. Osim evropskih zemalja, ACTA-u su već potpisali Australija, Kanada, Japan, Južna Koreja, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Sjedinjene Američke Države.  

Borba protiv ACTA-e

Grupa Anonymous je pokrenula akciju u kojoj obara stranice vlada pojedinih država potpisnica ACTA sporazuma, pa su tako napali stranice poljskih i austrijskih institucija, a srušena je i stranica predsjednika Hrvatske, Ive Josipovića. Potpisivanje sporazuma je dovelo do protesta. Poljska je svjedočila demonstracijama, koji su prerasli u nerede. Nakon protesta, Poljska, a nešto kasnije, i Češka su odgodile ratifikaciju sporazuma

Slovenska ambasadorica u Japanu, Helena Drnovšek-Zorko, je izrazila žaljenje zbog tog što je potpisala sporazum.

"Potpisala sam ACTA-u iz nemara, nisam obratila dovoljno pažnje. Nisam povezala sporazum, koji mi je naloženo da potpišem, sa vlastitom građanskom dužnošću i ograničavanjem najznačajnije mreže u ljudskoj historiji za našu djecu", rekla je ambasadorica u saopćenju. 

Opći prosvjedi protiv sporazuma su najavljeni na ulicama mnogih evropskih gradova za subotu, 11. februara. Protesti su najavljeni u Austriji, Belgiji, Velikoj Britaniji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Malti, Holandiji, Poljskoj, Portugali, Rumuniji, Švedskoj, Švicarskoj, ali i u susjednoj Hrvatskoj. 

No, protesti neće biti vezani isključivo za ulice, već se najavljuju i online protesti. Operacija Crni mart je prijedlog koji savjetuje da svi korisnici u toku marta ne kupe nijedne novine, ne skinu nijedan fajl s Interneta, legalno ili ilegalno, ne gledaju nijedan film i ne kupe nijednu knjigu. Cilj je da kompanije koje zagovaraju zakone poput SOPA-e, PIPA-e i ACTA-e bojkotuju pod sloganom: Proizvodi pod copyrightom se neće koristiti sve dok je u toku cenzura Interneta. 

Oni koji smatraju da su ACTA i slični zakoni nečiji tuđi problem, moraju znati da su vlasnici Megauploada iz Novog Zelanda, gdje su uhapšeni i deportirani u SAD, zbog zločina koji ne postoji u Novom Zelandu, a sudi im se po zakonu koji još nije usvojen

Zdenko, Radiosarajevo.ba
Na članak možete ostaviti komentare ako imate facebook account, ili anonimno na našem forumu.

VEZANE VIJESTI

NAJNOVIJE VIJESTI IZ RUBRIKE