Grčka drama ulazi u novi čin
Sve oči uprte su u Atinu odakle se očekuje vijest da je postignut dogovor o oprostu duga i da je prihvaćen novi program štednje. Ali i pored toga, Grčka još nije spašena, smatra u komentaru DW-a Spiros Moskovou.
Nakon višesedmičnih pregovora grčka koaliciona vlada je, iako nevoljno, došla do rezultata. S jedne strane s privatnim povjeriocima su dogovoreni komplikovani mehanizmi reprogramiranja grčkih dugova. S druge strane dogovoren je i najnoviji plan štednje koji je zadovoljio zahtjeve Trojke iz MMF-a, EU-a i Evropske cenralne banke. Reprogramiranje dugova i plan štednje uslovi su da Grčka dobije drugi paket pomoći u iznosu od 130 milijardi eura. U protivnom će ova zemlja sredinom marta bankrotirati. Je li Grčka sad spašena? Ni u kojem slučaju nije. Okončan je samo najnoviji čin grčke drame. Čini se da ova zemlja već dvije godine pleše na ivici ponora i svaki put se u posljednjoj sekundi sprječava katastrofa. To je s jedne strane rezultat početne neodlučnosti EU-a da se odlučno prihvati grčkog problema. S druge strane je to rezultat besprimjerne nesposobnosti grčke politike da dođe do razumnih rješenja.
Borba Herkulesa sa Hidrom
Grčki ministar finansija Venizelos pregovore s Trojkom je slikovito nazvao borbom Herkulesa s Hidrom, mitološkom višeglavom nemani. To nije slučajno. Ta simbolika je namijenjena napaćenim grčkim biračima koji će idućih mjeseci morati na izbore. Ali, zapravo ona predstavlja izokretanje stvarnosti. U Grčkoj nije paralizovana samo privreda, već i cijeli politički sistem. Kriza je na svjetlo dana iznijela sve slabosti. Grčki sistem, koji dugo postoji i kojeg su uglavnom karakterisale veze, korupcija i tzv. "klijentelizam", bori se sada za preživljavanje. To je prava Hidra, koja muči Grke, jer njih ne muče evropski partneri, koji se u javnosti srozavaju na nepopustljive povjerioce.
Grčke partije, prije svega socijalistička partija PASOK i konzervativna Nea Dimokratia, koje snose glavnu odgovornost za cijelu mizeriju, glume sada Poncija Pilata i pripisuju povjeriocima nepopustljivost i tvrdoću. Ova zamjena teza ne obećava ništa dobro, niti za akuelni niti za sljedeći paket pomoći, koji će sigurno doći na red. Političke partije u Grčkoj nemaju načelni konsenzus o uzrocima i mogućem izlazu iz današnje krize. To se odnosi i na one stranke, koje čine Papademosovu vladu. To je razlog što do sada donesene mjere ne mogu istinski da zažive. Na njih se gleda kao na diktat iz inostranstva i one se miniraju.
Ne izvlače lekcije iz historije
31% zaposlenih Grka su činovnici. Grčka vlada obavezala se da će do 2015. godine ukinuti 150 hiljada radnih mjesta u javnom sektoru. Do sada se o tom pitanju nije puno odmaklo, s tim što se u novom paketu mjera Trojke to još jedanput spominje.
Sve u svemu, grčka drama se nastavlja i pored dobrih vijesti, koje stižu iz Atine. U posljednje dvije godine komentatori su suzdržano ponašanje Berlina kod spašavanje eurozone povezivali s traumama Vajmarske republike, s tadašnjom inflacijom i masovnom nezaposlenošću. Začuđuje međutim da vjekovni grčki narod ne izvlači lekcije iz svoje historije. Grčka je, naime, već jednom bankrotirala. Bilo je to 1893. godine. Taktika odugovlačenja i neodgovornost grčkih stranaka je 1897. dovela do toga da su velike sile, među kojima su i tada bile Njemačka i Francuska preuzele strogu konrolu grčkih finansija. Njemački planovi o slanju opunomoćenika EU za štednju u Grčku, koji Grcima još izgledaju neumjesni, vjerovatno će uskoro postati neminovnost.
NAJNOVIJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Facebook izgubio 13 milijardi dolara
Grci u 2 dana podigli 1,2 milijarde iz banaka
Susreti poslovnjaka Istoka i Zapada
POPULARNO
Utjecaj naočala na vaš imidž
Poslušajte prvi singl benda Sevdah Takht
Bh. firme moraju koristiti društvene mreže
Dugotrajni aplauz za film Aide Begić
Ovako razmišljaju vlasnici mačaka
Martina Mlinarević-Sopta: Ilirike modernog doba

