Napredak EZ u rješavanju dužničke krize

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi i američki ministar finansija Timoti Gajtner izjavili su u Davosu da je evrozona ostvarila "izvanredan" napredak prema rješenju dužničke krize, dok istovremeno jača nada u skori dogovor o otpisu dijela grčkog duga.

Sekretar Gajtner, koji kao i predsjednik Dragi učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom zimovalištu, također je pohvalio napore evropskih zemalja da izvedu kontinent iz krize i istakao da su najnovije mjere ojačale kredibilitet zajedničke evropske valute, eura, prenijela je francuska novinska agencija AFP.

Čelnik ECB-a Dragi kazao je da su preduzete mjere protiv mnogih faktora koji su prije četiri godine izazvali finansijsku krizu, ali je i apelovao na vlade da djeluju brže na primjeni svojih antikriznih programa.

"Postignuti napredak je izvanredan. U poređenju s periodom od prije samo pet mjeseci, evrozona je danas potpuno drugačija", rekao je Dragi i dodao da je fiskalni sporazum, čije prihvatanje razmatra većina evropskih zemalja, ključan za napore za ublažavanje krize.

O tom sporazumu će se razgovarati  30. januara, na samitu Evropske unije (EU) u Briselu.

Dragi je istakao da je jedan od glavnih uzroka krize manjak regulative i nedostaci bankarskog sektora.

"Ipak, mnogo toga se promijenilo nabolje. Banke danas imaju više kapitala, manje dugova i imunije su na ogromne bonuse koji su bili karakteristični za period krize", rekao je šef ECB-a.

Dragijev optimizam djelimično se temelji i na ranijoj izjavi komesara EU za ekonomska i monetarna pitanja Olija Rena, da bi dogovor s privatnim kreditorima o otpisu dijela grčkog duga mogao da bude sklopljen već prije samita EU u ponedjeljak.

Gajtner je u Davosu istakao da su prisutni pokazatelji da je najgori dio krize prošao.

 "Evropa ostvaruje napredak. Tri nove vlade, italijanska, grčka i španska, obavljaju veoma težak posao, a ECB primjenjuje mjere koje moraju da budu primijenjene", rekao je američki zvaničnik.

Gajtner je dodao da je Evropi potreban "jači i uvjerljiviji zaštitni zid" i ukazao na mogućnost da će Sjedinjene Američke Države i zemlje u razvoju izdvojiti za Međunarodni monetarni fond više sredstava za potrebe finansiranja napora za spas prezaduženih članica evrozone.