Evropska centralna banka

Evropska centralna banka u Frankfurtu (Foto: Wikipedia)

Nadležnosti i način djelovanja
Evropska centralna banka kontroliše količinu novca u opticaju, upravlja kursom eura, brine o funkcioniranju platnog sistema te u saradnji sa centralnim bankama država članica drži i upravlja službenim deviznim rezervama. Jedan od najvažnijih zadataka Evropske centralne banke jeste održavanje stabilnosti cijena u eurozoni, te očuvanje kupovne moći eura. Takav zadatak podrazumijeva strogu kontrolu inflacije a to na konkretnom nivou znači da godišnje povećanje potrošačkih cijena treba biti manje od 2%. Taj zadatak ECB obavlja na dva načina: kontrolom količine novca te praćenjem kretanja cijena i procjenom rizika u odnosu na stabilnost cijena u eurozoni. Kontrolisanje količine novca utiče, između ostalog, i na određivanje visine kamata u eurozoni.

ECB upravlja monetarnom unijom u saradnji s nacionalnim centralnim bankama u sklopu Evropskog sistema centralnih banaka (European System of Central Banks – ESCB), u kojem uz nju učestvuju i centralne banke država članica eurozone.

Ugovor o Evropskoj zajednici garantuje nezavisnost monetarne vlasti: ni ECB niti članovi njenih tijela ne mogu tražiti ni primati uputstva od bilo kojeg drugog tijela. Institucije EU i vlade država članica moraju poštovati taj princip i ne smiju ni na koji način uticati na ECB, kao ni na nacionalne centralne banke.

Sistem unutarnjeg uređenja
Evropska centralna banka ima tri tijela: Upravljačko vijeće, Izvršni odbor i Generalno vijeće. Upravljačko vijeće je najviše tijelo Banke. Čini ga 6 članova Izvršnoga odbora i guverneri nacionalnih centralnih banaka eurozone. Upravljačkim vijećem predsjedava Predsjednik Evropske centralne banke. Glavni zadatak Upravljačkog vijeća je definiranje monetarne politike u eurozoni, a posebice određivanje visine kamata pod kojima komercijalne banke mogu dobiti novac od centralne banke.

Izvršni odbor sačinjavaju predsjednik i potpredsjednik Evropske centralne banke te još četiri člana koje jednoglasno imenuju predsjednici ili premijeri država eurozone. Članovi Izvršnog odbora imenuju se na neobnovljivi mandat od 8 godina. Izvršni odbor odgovoran je za sprovedbu monetarne politike koju definira Upravljačko vijeće i za davanje uputa nacionalnim centralnim bankama. Također priprema sastanke Upravljačkoga vijeća i odgovoran je za svakodnevno upravljanje Bankom i njen kvalitetan i nesmetan rad.

Generalno vijeće sastavljeno je od predsjednika i potpredsjednika Banke i guvernera nacionalnih centralnih banaka svih država članica EU, a ne samo onih koje su članice monetarne unije. Cilj ovog tijela je osigurati saradnju s državama članicama Europske unije koje nisu ušle u monetarnu uniju. Funkcija mu je savjetodavna, a to tijelo koordinira i buduće proširenje eurozone. Postojat će dokle god postoje članice EU izvan monetarne unije.